Poslovne vijesti - Slovenija

Slovenija izdala obveznice u juanima u vrijednosti od 500 milijuna eura

Ministarstvo financija objavilo je 24. ožujka mandat za izdavanje takozvane panda obveznice. Knjiga narudžbi službeno je otvorena danas (ponedjeljak) s početnim rasponom kamatnih stopa između 1,70 posto i 2,20 posto. Izdanje je privuklo širok interes domaćih kineskih međubankarskih ulagača. Snažna potražnja omogućila je izdavatelju snižavanje cijene unutar početnog raspona, jer konačna kuponska kamatna stopa iznosi 1,89 posto.

„Ova revolucionarna transakcija predstavlja najveću prvu emisiju takozvane panda obveznice u povijesti tržišta panda obveznica, gdje je izdavatelj država“, napisalo je Ministarstvo financija. Dodali su da „ovom emisijom Slovenija učvršćuje svoju poziciju progresivnog i inovativnog izdavatelja na azijskim tržištima kapitala te pokazuje proaktivan pristup diverzifikaciji izvora financiranja“.

Glavni aranžer i voditelj knjige bila je Bank of China, dok su zajednički aranžeri i voditelji knjige bili China Construction Bank Corporation, Industrial and Commercial Bank of China, HSBC Bank (Kina) i The Export-Import Bank of China.

U strukturi investitora, banke čine 98,2 posto, brokerske kuće 1,2 posto, a strani investitori 0,6 posto. Što se tiče geografske distribucije, Kina čini 93,4 posto, Hong Kong (Kina) 6,0 posto i Afrika 0,6 posto.

Mogućnost izdavanja panda obveznica prošle jeseni tijekom radnog posjeta Kini razgovarao je sa svojim sugovornicima ministar financija Klemen Boštjančič. Tada je objasnio da se i Državna riznica nastoji na taj način zaštititi Sloveniju od financijskih šokova.

Stoga je pretprošle i prošle godine država izdala i obveznicu na japanskom tržištu, odnosno takozvanu samurajsku obveznicu u jenima. Pretprošle godine veličina emisije bila je 50 milijardi jena ili 311 milijuna eura po tadašnjem tečaju, a prošle godine 31 milijarda jena ili oko 175 milijuna eura.

Ovaj put emisija tako je predstavljala samo mali dio godišnjih potreba za financiranjem državnog proračuna, dok glavno tržište financiranja ostaje tržište Europske unije s izdavanjem sindiciranih euroobveznica.